Nehrđajući čelik 904L 1.4539
Primjena
Kemijska postrojenja, rafinerije nafte, petrokemijska postrojenja, spremnici za izbjeljivanje za industriju papira, postrojenja za odsumporavanje plinova izgaranja, primjena u morskoj vodi, sumpornoj i fosfornoj kiselini. Zbog niskog sadržaja C, otpornost na interkristalnu koroziju također je zajamčena u zavarenom stanju.
Kemijski sastavi
| Element | % prisutno (u obliku proizvoda) |
| Ugljik (C) | 0,02 |
| Silicij (Si) | 0,70 |
| mangan (Mn) | 2,00 |
| fosfor (P) | 0,03 |
| Sumpor (S) | 0,01 |
| Krom (Cr) | 19.00 - 21.00 sat |
| Nikal (Ni) | 24.00 - 26.00 sati |
| Dušik (N) | 0,15 |
| Molibden (Mo) | 4.00 - 5.00 sati |
| Bakar (Cu) | 1.20 - 2.00 |
| Željezo (Fe) | Ravnoteža |
Mehanička svojstva
Mehanička svojstva (na sobnoj temperaturi u žarenom stanju)
| Obrazac proizvoda | |||||||
| C | H | P | L | L | TW/TS | ||
| Debljina (mm) Max. | 8.0 | 13.5 | 75 | 160 | 2502) | 60 | |
| Granica tečenja | Rp0,2 N/mm2 | 2403) | 2203) | 2203) | 2304) | 2305) | 2306) |
| Rp1,0 N/mm2 | 2703) | 2603) | 2603) | 2603) | 2603) | 2503) | |
| Vlačna čvrstoća | Rm N/mm2 | 530 - 7303) | 530 - 7303) | 520 - 7203) | 530 - 7304) | 530 - 7305) | 520 - 7206) |
| Istezanje min. u % | Jmin (uzdužno) | - | 100 | 100 | 100 | - | 120 |
| Jmin (poprečno) | - | 60 | 60 | - | 60 | 90 | |
Referentni podaci
| Gustoća na 20°C kg/m3 | 8.0 | |
| Toplinska vodljivost W/m K at | 20°C | 12 |
| Modul elastičnosti kN/mm2 at | 20°C | 195 |
| 200°C | 182 | |
| 400°C | 166 | |
| 500°C | 158 | |
| Specifični toplinski kapacitet na 20°CJ/kg K | 450 | |
| Električni otpor pri 20°C Ω mm2/m | 1.0 | |
Obrada / Zavarivanje
Standardni postupci zavarivanja za ovu vrstu čelika su:
- TIG-Zavarivanje
- Čvrsta žica za MAG zavarivanje
- Elektrolučno zavarivanje (E)
- Lasersko zrno zavarivanje
- Zavarivanje pod praškom (SAW)
Pri odabiru dodatnog metala potrebno je uzeti u obzir i korozijsko naprezanje. Korištenje visokolegiranog dodatnog metala može biti potrebno zbog lijevane strukture metala zavara. Za ovaj čelik nije potrebno predgrijavanje. Toplinska obrada nakon zavarivanja obično nije uobičajena. Austenitni čelici imaju samo 30% toplinske vodljivosti nelegiranih čelika. Njihova točka taljenja niža je nego kod nelegiranog čelika, stoga se austenitni čelici moraju zavarivati s manjim unosom topline od nelegiranih čelika. Kako bi se izbjeglo pregrijavanje ili progorijevanje tanjih limova, potrebno je primijeniti veću brzinu zavarivanja. Bakrene pomoćne ploče za brže odvođenje topline su funkcionalne, dok, kako bi se izbjegle pukotine u metalu za lemljenje, nije dopušteno površinsko spajanje bakrene pomoćne ploče. Ovaj čelik ima značajno veći koeficijent toplinskog širenja od nelegiranog čelika. U vezi s lošijom toplinskom vodljivošću, treba očekivati veće izobličenje. Kod zavarivanja 1.4539 svi postupci koji djeluju protiv ovog izobličenja (npr. zavarivanje uzastopnim korakom, zavarivanje naizmjenično na suprotnim stranama s dvostrukim V sučeonim zavarivanjem, dodjeljivanje dva zavarivača kada su komponente prema tome velike) moraju se posebno poštivati. Za debljine proizvoda veće od 12 mm treba dati prednost dvostrukom V sučeonom zavaru umjesto jednostrukom V sučeonom zavaru. Uključeni kut treba biti 60° - 70°, kod MIG zavarivanja dovoljno je oko 50°. Treba izbjegavati nakupljanje zavarenih šavova. Pričvrsni zavari moraju biti pričvršćeni na relativno kraćim međusobnim razmacima (znatno kraćim od onih kod nelegiranih čelika), kako bi se spriječila jaka deformacija, skupljanje ili ljuštenje pričvrsnih zavara. Vezice treba naknadno izbrusiti ili barem na njima nema kraterskih pukotina. 1.4539 u vezi s austenitnim metalom zavara i previsokim unosom topline postoji ovisnost o stvaranju toplinskih pukotina. Ovisnost o toplinskim pukotinama može biti ograničena ako metal zavara ima niži sadržaj ferita (delta ferit). Sadržaj ferita do 10% ima povoljan učinak i općenito ne utječe na otpornost na koroziju. Zavariti treba što tanji sloj (stringer bead tehnika) jer veća brzina hlađenja smanjuje ovisnost o vrućim pukotinama. Tijekom zavarivanja također treba težiti brzom hlađenju, kako bi se izbjegla osjetljivost na interkristalnu koroziju i krtost. 1.4539 vrlo je prikladan za zavarivanje laserskom zrakom (zavarljivost A u skladu s DVS biltenom 3203, dio 3). Sa širinom utora za zavarivanje manjom od 0,3 mm, odnosno 0,1 mm debljine proizvoda, upotreba dodatnih metala nije potrebna. S većim utorima za zavarivanje može se koristiti sličan dodatni metal. Uz izbjegavanje oksidacije unutar površine šava zavarivanjem laserskom zrakom pomoću primjenjivog zavarivanja s leđne strane, npr. helijem kao inertnim plinom, zavareni šav je jednako otporan na koroziju kao i osnovni metal. Opasnost od vrućeg pukotina za zavareni šav ne postoji pri odabiru primjenjivog postupka. 1.4539 je također prikladan za rezanje laserskom zrakom fuzijom s dušikom ili rezanje plamenom s kisikom. Rezani rubovi imaju samo male zone pod utjecajem topline i općenito su bez mirko pukotina te se stoga mogu dobro oblikovati. Prilikom odabira primjenjivih procesa rubovi rezani fuzijom mogu se izravno pretvoriti. Posebno se mogu zavarivati bez daljnje pripreme. Pri obradi su dopušteni samo alati od nehrđajućeg čelika kao što su čelične četke, pneumatske trzalice i sl., kako se ne bi ugrozila pasivizacija. Treba zanemariti označavanje unutar zone zavarenog šava uljastim vijcima ili bojicama za označavanje temperature. Visoka otpornost na koroziju ovog nehrđajućeg čelika temelji se na stvaranju homogenog, kompaktnog pasivnog sloja na površini. Boje od žarenja, ljuskice, ostaci troske, troska, mrlje i slično moraju se ukloniti, kako se ne bi uništio pasivni sloj. Za čišćenje površine mogu se primijeniti postupci četkanja, brušenja, dekapiranje ili pjeskarenje (silikatni pijesak bez željeza ili staklene kugle). Za četkanje se mogu koristiti samo četke od nehrđajućeg čelika. Dekapiranje prethodno brušenog područja šava provodi se uranjanjem i prskanjem, no često se koriste paste ili otopine za dekapiranje. Nakon kiseljenja potrebno je pažljivo isprati vodom.
